Zlatni hrčak ima u svojoj domovini vrlo raznoliku prehranu. Ljeti pojede skoro sve i sakupi sve što mu dođe pred njuškicu. Pojedu rado sve vrste mirodija, voća, žitarica, sjemenki, povrća i naravno insekte, te i male sisavce. Zimi se uglavnom hrane od sakupljenih zaliha i prehrana se uglavnom sastoji od sasušenih mirodija, žitarica i sjemenki. Kod držanja u stanu to našem hrčku ne možemo preko cijele godine ponuditi.

Suha hrana

Najvažniji sastojak prehrane hrčka je suha hrana. Odrasli srednji hrčak treba ca 2 žličice / 1 žlicu suhe hrane. Počnite sa ovom količinom, pa ako je hrčak pojede do drugog hranjenja, onda mu dajte nešto više, a ako puno skladišti, onda je nešto smanjite. Jednu malu zalihu si hrčak smije napraviti, on se osjeća sigurnim kada ima zalihe.

U zoo trgovinama mogu se kupiti gotove mješavine za srednjeg hrčka.

U gotovoj hrani ne bi trebalo biti previše raspucalih i šarenih formi i prešanih sastojaka. Umjesto toga bi bilo bolje da sadrži visoki udio različitih žitarica (manje žita), sušenog povrća, mirodija, malih sjemenki, malo uljnih sjemenki, malo oraščića i malo koštica. Odaberite dobro hranu za hrčka. Da li miriši svježe i izgleda svježe? Pogledajte sastojke i nemojte uzimat hranu koja ima sastojke kao melasa i ne navedene "sporedne produkte". Prašnjavu i sivu hranu nemojte uzimati.

Skladištenje: Suha hrana ne bi smjela biti čuvana dulje od 4 mjeseca. Kod predugog čuvanja nestaju vitamini i masnoća postane užegla. Idealno bi bilo čuvati hranu u plehnatim dozama, keks-dozama, obloženim papirom i sa debelim stijenkama papirnim kartonskim kutijama, ili u drvenim kutijama. Manje pogodne su popularne plastične kutije sa čvrsto zatvarajućim poklopcem ili plastične vrećice. Iz njih ne može ispariti višak vlage, pa se počne razvijati plijesan. Vrećice od raznih materijala ili kartonske kutije od tankog kartona nisu podobne za čuvanje jer ne pružaju parazitima odgovarajuću obranu pa se često nalegnu larve moljaca.

Sjeme i žitarice moraju imati sposobnost klijanja! Napravite jedan mali test na kuhinjskom prozoru: posipajte ih po navlaženom kuhinjskom papiru, održavajte ih vlažnima i provjerite da li nakon nekog vremena kliju. Klice se također mogu davati hrčku.

Klice kao hrana

Klice su bogate ugljikohidratima, proteinima, minerailma, vitaminima i svakako su promjena u svakodnevnoj prehrani. Klice im smijete redovito ponuditi. Idealno bi bilo razne vrste žitarica i sjemenki održavati vlažnima na kuhinjskim ručnicima, te ih onda, nakon nekog perioda privikavanja, svježe davati. Više o uzgoju klica i malih livadica na prozorskoj dasci, naći ćete ovdje: Klice i livadice

Slijedeće sastojke bi trebala imati dobra hrana za hrčke:

Sitne sjemenke: Različite vrste travnih sjemenki bi trebale biti glavni sastojak hrane. Sjemenke mirodija, kao maslačka ili komorača i sl. se dodaje u mješavinu. Uljne sjemenke bi trebale biti u jako maloj količini dodane zbog visokog sadržaja masnoća (laneno sjeme, mak, sezam i sl.). Odgovarajuće mješavine (bez sjemenki trava) se u pet trgovinama smiješaju od hrane za tigrice i može ih se koristiti kao osnovu mješavine.

Žitarice: zobene pahuljice, pšenično zrnje i pšenične pahuljice (u malim količinama, i samo Eko), raž, ječam, razne vrste prosa i sl.

Sušeno povrće, voće: Sušeno povrće je proširenje menija, napr. crvena cikla, mrkva, celer, kopar, korabica (ove vrste se mogu kupiti i već sušene, ili ih možete sami posušiti). Sušeno voće se smije samo u jako malim količinama hraniti (ne više od jednog malenog komadića na tjedan), a naročito omiljene su grožđice, ali i jabuke, kruške, šipak. Sušena papaja, mango, banane i ostalo egzotićno voće može izazvati jaku iritaciju želuca ili crijeva, te su i pre slatki.

Sušene mirodije: Morala bi ih svaka hrana sadržati kako bi razina minerala u organizmu bila regulirana. Davati se može, između ostalog i: kopriva, listovi bobičastih grmova, komorač, listovi lješnjaka, kamilica, korijen maslačka sa listovima, melisa, peršin, metvica, cvijetovi nevena, cvijetovi suncokreta, uskolisni trputac...

Orasi/koštice: smiju se davati samo rijetko jer su jako masne. Jedna četvrtina oraha ili jedna koštica na dan je i više nego dovoljno. Smiju se davati: sjemenke suncokreta, kikiriki, lješnjaci, makadamia orasi, orasi, koštice bundeve, pinije, slatki bademi (nikako gorki jer sadrže plavu kiselinu).

Insekti: sasušeni insekti kao brašnati crvići, riječni račiči, zrikavci i sl.

Ostali sastojci: ovi sastojci mogu hranu učiniti zanimljivom, ali samo u malim količinama: zrna kukuruza, rižine flokice, flokice graška, rogač, nezašećereni corn flakes, muesli, sirova tjestenina.

Naravno da se smije, i trebalo bi uvijek svježe cvijetove ili mirodijsko sijeno imati u kavezu, svejedno dal za gradnju gnijezda ili za valjanje, ili kao hranu.

Recept za uravnoteženu mješavinu za hrčke

Kao baza se može uzeti 300g kupljene mješavine za hrčke. U njoj bi trebalo biti samo malo oraha ili ništa, a kikiriki bi se trebao povaditi, jer često sadrži spore plijesni. U hrani ne bi smjeli biti nikakvi peleti i nikakve napuhani ili ofarbani komadi. Dobru mješavinu se može napraviti i bez kupljene mješavine kao baze.

Ili 300g hrane za papigice tigrice (sa puno prosa, ali malo maka i riže)
ili 300g mješavine vrsta prosa, heljde, i amarantha (šćir, štir ili rumenika)

• 100g sitnih sjemenki raznih trava i mirodija
• 200g mješavine žitarica (prije svega ječma, zobi, dvozrne pšenice, heljde)
• 100g sušenih mirodija
• 100g nezaslađenih integralnih mueslija bez voća, ili pahuljica od žitarica
• 80g insekata / bjelanćevine: skakavaca i sušenih crvića brašna, larvi i sl.
• 50g sušenog povrća i ljuskica graška
• 50g sjemenki suncokreta, lješnjaka i oraha
• 50g mješavine od listića graška, listića riže ili kukuruza, sušenog voća

Pazite na to da u mješavini ne bude previše masnih dijelova (sjemenke suncokreta, orasi, uljne sjemenke i sl.). Kako bi hrčke pripitomili, možete sjemenke suncokreta i oraščiće hraniti radije iz ruke.
Polazi se od toga da hrčak dodatno dobiva i povrće, zelenilo, svježe bjelanćevine, mirodijsko sijeno i ostale mirodije, a to je u ovim receptima već predviđeno.

Kontrolirajte redovito nepojedenu i uskladištenu hranu. Ono što ne pojede, nemojte više stavljati u mješavinu (neki ne vole suhe mirodije, a ako redovito jedu svježe zelenilo, onda im nije toliko ni važno). Ako odjednom prestanu jesti neke od sastojaka, onda im pregledajte zube - ili potražite veterinara.

Ako se neki sastojci posve pojedu, onda im njih dajte malo više u hranu (izuzetak su jako masni sastojci, jer su neki hrčci na njih fiksirani). U različita godišnja doba, hrčci imaju različite potrebe i okuse, pa se tome treba i hrana prilagođavati.

Hrana za razonodu

Proso na klipu, kao što se kupi za papigice im se može ponuditi kao hrana za zabavu. Doduše, već odmah prve noći će ga raskupusati i posakrivati, a onda moraju čekati najmanje tjedan dana da dobiju idući.

Za suhu hranu nije potrebno imati zdjelicu. Posakrivajte i posipajte hranu po cijeloj nastambi. Hrana se može posakrivati i u brijegove sijena, kartone od jaja (u koje se dodatno posakriva i u papirnate maramice), u tunelčiće, labirinte, a kikiriki u ljusci se moće posakrivati u kutiju sa zemljom ili sl.

Samo svježa hrana ide povremeno u zdjelice. Ali, može se i svježa hrana posakrivati. Objesite je na krov ili sakrijte u papirnate maramice, zgužvanom papiru, kutiji od kartona ili u kartonsku rolu.

Omiljene su i male livadice trave. U tu svrhu uzmite jednu teglu za cvijeće, ili keramičku posudicu i napunite je sa negnojenom zemljom za cvijeće. U nju možete svašta posijati, mješavine pšenice, ječma, prosa, trave sa jednim udjelom mirodija kao kopar i peršin. Kada zelenilo naraste na nekih 10 cm, možete hrčku ponuditi "male livadice" za grickanje i staviti u kavez. Prije toga ih polagano privikavajte na zelenilo.

Minijaturne kuglice ili razni oblici od prešanog grubog sijena se sastoje od livadnih trava i mirodija koje se samo čvrsto isprešaju u oblike. Time se može hrčak tjednima zabavljati.

Zelenilo

Pod zelenilo se podrazumijevaju svi zeleni dijelovi biljaka. Pritom se misli na livadno zelenilo kao maslačak, čičak, kamilicu, mentu i kuhinjske začine kao peršin, komorač, kopar, melisu, cvijetove sa listovima, kao suncokret, neven, sve vrste trava i listovi i zelenilo od kultiviranih biljaka (negnojenih, nešpricanih, ili iz vlastitog vrta, ili dobro opranih), kao listovi mrkve, zelenilo komorača, listovi korabice i sl. Kod listova korabice i listova mrkve pazite da su svježi i čisti, trulo i povenulo se baca - hrčak nije naša kanta za otpatke!

Slijedeće biljke su za hrčke neprobavljive:

Patliđan, avokado, grahorice, krumpir, sve vrste kupusa i kelja, lukovice (bijeli, crveni luk, poriluk, vlasac i sl.)

Otrovne su slijedeće biljke:

Agava, aloa vera, ljubičica, ciklama, amarilis, anturija, azaleja, lorbr, glicinija, grahorice, tamarilis, tuja, čempresi, isusov trn, geranije, zlatna kiša, lovor višnja, bazga, tulipan, zumbul, kala, ljiljan, drvo života, fikus, filodendron, loničera, lupina, visibaba, narcise, olijander, ljetni jorgovan, ljetni čempres, sve mlječike, i t.d.

Povrće

Hranite povrće jednom na dan, ali samo u tolikim količinama da se brzo može pojesti. Dajte jednu malu porciju, napr. pola jedne tanke kriške krastavca, uz to komadić paprike ne veći od nokta, 1 cm debelu krišku mrkve. Ako to brzo pojede, slobodno mu date malo više. Uvjerite se da hrčak ne sakriva svježu hranu. Uklonite posakrivanu svježu hranu svakodnevno. Hrčak po prirodi nije ljubitelj povrća, ali mu se svejedno mora svaki dan ponuditi povrća, čak i ako ga ne pojedu svog ili neke vrste niti ne taknu. Neki hrčci ne vole sve, ali nakon par tjedana postane nešto odjednom omiljeno, iako tjednima nisu ni taknuli. Perite povrće prije svakog hranjenja temeljito.

Popis: komorač, mrkva, krastavac, paprika, svježi kukuruz (Samo par zrna!), listovi kukuruza, bundeva, brokula, karfiol, celer, cikla, tikvice. Slobodno se daju i razne vrste salata, ali uvijek u malim količinama zbog sadržaja nitrata, te mogu dovesti do proljeva ako se previše da.

Voće

Voće se smije ponuditi samo jednom na tjedan. Hrčci mogu samo male količine grožđanog šećera iskoristiti. Ako dobe previše šećera, poraste im šećer u krvi. Ako se to stalno dešava onda je poslijedica dijabetes. Stoga mora voće ostati kao rijetka poslastica u malim količinama i samo jednom na tjedan.

Popis: jabuka, paradajz (bez zelenila!), grožđe (bez koštice), kruška, kivi i lubenica, različite vrste bobica, jagode, it.d. Sušene bobice samo jako rijetko.

Voće koje ima samo jednu košticu u sredini se ne bi trebalo davati jer često izaziva nadimanje ili proljev, te je preslatko. Papaja, mango i ostale egzotične vrste voća nadražuju želudac i crijeva i ne smije ih se davati. Banane su pre slatke.

Hrana životinjskog porijekla

Hrčci nisu čisti vegetarijanci, oni trebaju povremeno i životinjske bjelančevine koje su nezamjenjivi sastojak njihove prehrane. Hrčci su lovci, ljeti se hrane insektima i čak malim sisavcima. Ne samo da to jako vole, već i spriječava razne nedostatke.

Živa hrana je preporučljiva. Pritom treba paziti da je odmah pojedu, stoga se smije živa hrana davati samo iz ruke.

Brašnati crvići/Zophobas 2 - 3 crvića na tjedan. Crviće hranite samo iz ruke kako bi bili sigurni da su ih pojeli, ali oprez, hrčak može vrlo jako ugristi ako je gladan.

Skakavci su jako omiljeni - hrčak ih hvata i jede.

Kome je nezgodno hraniti živu hranu, može posegnuti za drugim izvorima životinjskih bjelančevina:

Skoro svi sisavci razviju netoleranciju na laktozu, previše mliječnog šećera izaziva proljeve i nadimanja. Stoga su normalno mlijeko, vrhnje, šlag i konzervirano ili koncentrirano mlijeko - tabu! U svježem siru i u nemasnom jogurtu je mliječni šećer isto prisutan ali samo u malim količinama. Ove proizvode dobro podnose, bifidus bakterije u njima cijepaju laktozu, pa se sadržani mliječni šećer dobro može probaviti. U malim količinama ti proizvodi imaju i dobro djelovanje na probavu. Kako je jogurt nemasan, u odnosu na živu hranu, naročito je preporučljiv za pretile hrčke. Više od jedne ravne žličice na tjedan, ne bi smjeli dobiti.

Tvrdo kuhana jaja im se može tu i tamo ponuditi, kao i poslastice za mačke (ali bez taurina!), ili manje količine kolačića za pse ili pseći muesli.

Često se savjetuje hrčcima dati nemasno mljeveno meso. To nikako ne bi preporučili, jer je 1. teško probavljivo, i 2. vlasnik ne može kontrolirati da li je pojedeno ili uskladišteno. Ako se i hrani iz ruke, može si njime napuniti obrazne đepove i kasnije spremiti u gnijezdo. Tamo se meso pokvari i razvije bakterije i gljivice plijesni koje su teško opasne po zdravlje.

Skotnim ženkama su bjelanćevine naročito važne jer one brže naginju nedostacima koji mogu u najgorem slučaju voditi u smrt okota.

Njega zubi

Kako bi hrčak svoje sjekutiće mogao trošiti treba imati uvijek svježe grane za grickanje.

Stari, tvrdi kruh je nezdrav! Kruh sadrži previše neprobavljivih škrobova i često konzervansa, sredstava za dizanje tijesta i soli, stoga je za hrčka teško probavljiv. Osim toga se u kruhu uvijek nalaze spore plijesni. Kruh je odgovoran za pretilost. Stoga se ne smije hraniti.

Voda

Hrčci moraju uvijek imati pojilicu ili zdjelicu sa vodom. Voda se mora svakodnevno mijenjati. Pazite na mekoću vode. Često životinje zadovolje potrebu za vodom kroz zelenilo, ali kada se vrijeme promijeni, grijanje upali ili dobe neku infekciju, piju više vode, stoga im voda mora uvijek biti dostupna.
Više informacija o vodi ovdje

Ostalo

Mineralni kamen za lizanje je nepotreban i nezdrav. Jedna zdravo hranjena životinja dobiva soli i minerale preko hrane (začinske biljke!) i nije joj potrebna jeftina kuhinjska sol. Kamene soli mogu čak biti pogubne, jer dovedu do pretjeranog unošenja natrium klorida, te poremete rad bubrega, pa čak dovode do smrti, ukoliko komadić soli progutaju. Kamene soli obogaćene mineralima i drugim elementima mogu dovesti do prezasićenosti nitratima.

Dodavanje vitamina kod pravilne prehrane i zdravih hrčaka nije potrebno. Predoziranje vitaminima može biti štetno po zdravlje. Vitaminske kapi koje se dodaju u vodu se jako teško mogu dozirati, a kako voda po vrućinama vrlo brzo gubi na kvaliteti, te se bakterije u takvoj vitaminskoj bari brže razvijaju i mogu izazvati zdravstvene probleme.

U slučaju da je hrčak bolestan i potrebno mu je dodati vitamine ili minerale, onda se to smije samo uz konzultaciju veterinara i po njegovim uputama!

Poslastice

Previše poslastica kojih ima za kupiti u pet trgovinama ne spadaju u njihovu zdravu prehranu. "Kapljice" sa jogurtom, peciva za glodavce, biskviti za glodavce i sl. poslastice sadrže previše masnoća i šećera te nisu preporučljive. Često poslastice sadrže med, melasu i šećer, što vodi do probavnih problema i pretilosti.

Dozvoljene poslastice

Hrčcima šećer nije potreban i stoga ih treba tako i hraniti. Svejedno im se može tu i tamo, u malim količinama ponuditi sušenog voća kao poslasticu (komadić na tjedan). Naročito omiljene su grožđice, ali i jabuke, kruške i šipak. Nezaslađeni čips od banana je svejedno pre sladak i samo izuzetno rijetko se smije dati, a glazirani čips od banane je apsolutni tabu.

Pahuljice od graška sadrže lysin koji je u malim količinama neophodan. Škrob u njima je razbijen i lagano probavljiv. Stoga su pahuljice od graška zdrava poslastica.

Sušeno povrće i oraščići se mogu umjesto kao sastojak glavne hrane, nuditi kao poslastica iz ruke.